Univerza v Ljubljani (Davor Špoljar)
Naziv institucije: Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulteta, Oddelek za arheologijo
Naziv programa studiranja: arheologija
Piše: Davor Špoljar
Iskustvo prijavnog procesa
Pretražujući natječaje za studentsku razmjenu na internetu, naišao sam i na stranice od CEEPUS mreže te ponudu za razmjenu studenata arheologije u okviru programa ARHEOPED.
Ispunio sam prijavu koja je bila na engleskom jeziku i kroz otprilike 2,5 mjeseca saznajem kako ću svoj sljedeći semestar studija provoditi u Ljubljani. Poštom su mi stigli dokumenti iz Ljubljane i tada kreće moja borba s dokumentacijom.
U Zagrebu sam uplatio zdravstveno osiguranje preko HZZO-a za Republiku Sloveniju, iako je između RH i SLO potpisan bilateralni ugovor o zdravstvenom osiguranju, HZZO i dalje zahtijeva plaćanje posebnog doprinosa, usprkos tome na obrascu HZZO-a postoji kategorija za međunarodnu razmjenu u sklopu obrazovanja, HZZO plaćanje posebnog doprinosa tretira jednako kao i prilikom npr. odlaska na skijanje, stoga ne razumijem zašto je potpisan bilateralni ugovor između RH i SLO, ako ga HZZO krši. Ukupno sam na problematiku oko osiguranja izgubio 2,5 mjeseca borbe s HZZO-om, Fakultetom, MZOŠ-em, Pučkim pravobraniteljem itd... Na kraju sam odustao od borbe i osobno odlučio uplatiti taj iznos (cca 200 eura). Stoga, pripremite se za birokraciju – to je nužno zlo.
Akademsko iskustvo
Na Univerzi v Ljubljani se arheologija studira na Oddelku za arheologijo Filozofske fakultete. Meni je to bio 5. semestar studija, odnosno zimski semestar 3. godine preddiplomskog studija.
Program studija se u velikoj mjeri razlikuje od našeg u Zagrebu, a dodatna razlika je ta što je u Ljubljani riječ o „starom studiju“, dok je zagrebački studij arheologije „bolonjski“ od 2005. godine.
Izabrao sam kolegije koji su me najviše zanimali i kolegije kojih nema u Zagrebu, a sva predavanja su bila na slovenskom jeziku, što mi je prvih mjesec dana bio problem, ali nakon mjesec i pol u Ljubljani, već sam pričao, pisao i razumio slovenski jezik gotovo u potpunosti.
Studij arheologije u Ljubljani mnogo je drugačiji od onog u Zagrebu. Mislim da i jedan i drugi imaju svojih prednosti, no imam dojam kako zaposlenici i studenti u Ljubljani mnogo više vremena provode posvećeni znanosti nego mi u Zagrebu, a ono što ih potpuno razlikuje od nas je složnost i zajedništvo. Iako sam se na početku pribojavao kako će moje predznanje biti na mnogo nižoj razini od njihovog, iznenadio sam se kad sam shvatio da je upravo suprotno i da u Ljubljani postižem iznadprosječne rezultate.
Profesori su bili izuzetno susretljivi i iako su oni bili spremni komunicirati na hrvatskom jeziku ili na srpskom jeziku (posljedice zajedničke jugoslavenske prošlosti), inzistirao sam na korištenju slovenskog jezika, jer je to po meni odraz poštovanja i kulture prema zemlji u kojoj se boravi, a usto sam odlično naučio slovenski jezik.
Sva nastava bila je na slovenskom jeziku, iako je literatura potrebna za praćenje predavanja i polaganje ispita bila na engleskom, njemačkom, slovačkom, češkom, hrvatskom, slovenskom, srpskom, talijanskom, francuskom, mađarskom.
Osim nastave „ex cathedra“ tipa, išli smo i na ekskurzije, u depoe muzeja, u laboratorije i sl…
Poznavanje stranih jezika se uopće ne dovodi u pitanje - to se podrazumijeva. Od Vas se očekuje da aktivno poznajete barem 3 strana jezika, od kojih su engleski i njemački prva dva.
Knjižnica Oddelka ima izuzetno bogat fundus i sve knjige, stručni časopisi te revije su dostupni studentima, a osim knjižnice Oddelka za arheologiju, na raspolaganju su Vam sve knjižnice na Filozofski fakulteti te knjižnica Inštituta za arheologijo.
Tijekom 4 mjeseca, ukupno sam uspio položiti 6 predmeta i sakupiti 28 ECTS bodova.
Osobno iskustvo
Razmjena u Ljubljani za mene predstavlja najveće dosadašnje životno iskustvo. Jedan semestar studija proveden u Sloveniji, u Ljubljani, ne samo da mi je omogućio drugačiji, objektivniji pogled na vlastitu znanost, nego i na državu, društvo i sve ostale aspekte života općenito. Osim profesionalnog razvoja, razmjena je izuzetno iskustvo za formiranje osobnih stavova mladog čovjeka.
Ljubljana? Ljubljana je prekrasna, a ja sam se zaljubio na prvi pogled. Čista, jednostavna, prepuna zelenila, dovoljno velika i dovoljno mala za sve što vam treba.
A Slovenija? Slovenija je još ljepša, čišća je i urednija od Hrvatske, mnogo razvijenija, ali ima i svojih problema… poput odnosa prema „čefurjima“ - doseljenicima mahom iz BiH ili Srbije. Vrlo me neugodno iznenadio taj oblik diskriminacije kojeg nisam susreo u Zagrebu. Npr. oni uglavnom rade poslove poput čistačice, zaštitara, konobara, građevinskih radnika itd., a Slovenci gotovo da i ne komuniciraju s njima, iako je riječ o ljudima koji govore slovenski i koji tamo žive godinama, a neki i desetljećima.
Kulturna ponuda u Ljubljani je izuzetna. Mesto gledališče, Cankarjev dom, Metelkova, Tovarna Rog – meni su samo neke od izuzetnih lokacija u gradu, a mjesta poput Metelkove i Tovarne Rog u Zagrebu nema u tolikoj mjeri ili nema uopće.
Na razmjeni Vam upoznavanje novih ljudi postane svakodnevica, a meni su u ta 4 mjeseca slovenski i engleski postali novi materinji jezici.
Stekao sam mnoga prijateljstva, od kojih su neka čini mi se životna - pozdrav Albaniji, Srbiji, Latviji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sloveniji! Već sam i bio u Latviji upravo zahvaljujući prijateljstvu koje je započelo u Ljubljani.
Iako sam imao odličnu arheološku podlogu iz Zagreba, u Ljubljani sam uspio shvatiti kako se i na koje sve načine osoba može posvetiti znanosti, a kreativan rad na koji Vas potiču profesori sam od sebe Vam počne postavljati nova pitanja i tada počinjete kontinuirano kritički razmišljati o bilo kojoj temi, ne samo o onoj koja Vas trenutno zaokuplja.
Upravo je sposobnost kritičkog mišljenja neprocjenjivo i najvrednije iskustvo.
Financijsko iskustvo
Stipendija je iznosila oslobađanje od plaćanja školarine, smještaj u dvokrevetnoj sobi studentskog doma, studentsku iskaznicu i različite popuste vezane uz nju (gradski promet, bonovi za hranu itd.) te 220 eura mjesečne stipendije. Budući da sam tada imao i stipendiju „A“ kategorije od MZOŠ-a, u iznosu od 700 kn, tih ukupno 300 eura meni je bilo dovoljno za život u Ljubljani, za izlaske, kupnju knjiga, putovanja u Trst, Klagenfurt, Graz, Novo mesto, Kamnik itd...
Ako želite biti bezbrižni i putovati malo dalje, npr. u Veneciju, Zuerich itd…. treba Vam možda ukupno 400 ili čak 500 eura… Cijene u Ljubljani su prihvatljive u omjeru kvaliteta usluge/cijena, za razliku od Zagreba.
Studentska iskaznica Vam osigurava mnoge popuste, za kupnju knjiga do 50 % na Fakultetu i u Muzeju, a odličan je i sustav bonova za hranu jer ne morate jesti isključivo u menzi, već u bilo kojem restoranu u Ljubljani i/ili Sloveniji, no naravno, po principu – prestižniji restoran – viša cijena bona.
U siječnju su ogromna sniženja, cipele možete kupiti već od 5-30 eura u centru Ljubljane.
Ogromni popusti su za vikend u Slovenskim željeznicama, npr. povratna karta Ljubljana-Graz će vas tako stajati 20-eura, kao i povratna karta do Klagenfurta ili Trsta.
Taksiji su u Ljubljani izuzetno jeftini (barem Metro taxi), tako da je npr. nas 4 išlo u izlazak u klub na drugom kraju grada i vožnja nas je stajala manje od 1 eura po osobi.
U Sloveniji je zakonom zabranjeno prodavati i kupovati alkohol u trgovinama nakon 21 h, tako da imajte to na umu i pokušajte ne zapadati u nevolje s policijom, jer ipak ste strani državljanin tamo, a usto čak ni niste iz EU, što će Vam stvoriti dodatne probleme. Slovenci su principijelni i nema izgovaranja/dogovaranja kao kod nas, ako ste krivi – snosite posljedice. Grad je uglavnom siguran, tako da možete sami bezbrižno pješačiti gradom usred noći bez ikakvog straha.
Smještaj
Smještaj je bio ok. Riječ je o dvokrevetnim sobama, malo većim od naših na SAVI, a u domu u kojem sam bio, br. 6 u Rožnoj dolini, svaki kat je imao svoje wc-e, tuš-kabine i umivaonike te kuhinju.
U domu imate i 1 prostoriju za pranje i sušenje rublja, lijepo si rezervirate termin i na taj način si perete rublje (treba Vam samo prašak i omekšivač).
Ako Vas zapadne „tihi dom“, to je odlično jer to znači da se u Vašem domu ne tulumari, well barem ne na hodniku ispred Vaše sobe. Ionako su tulumi u svakoj kuhinji svaku večer na svakom katu svakog doma.
Ostala iskustva
Imao sam prilike biti na razmjeni i sigurno ću se opet prijaviti za međunarodnu razmjenu jer su takva iskustva ono čega ćete se sjećati čitav život, a na Vama je da se ohrabrite i prijavite jer vani postoji zaista mnogo toga za vidjeti, naučiti i doživjeti.
Nadam se da će Vam moje iskustvo biti od pomoći jer se sjećam kako sam i sam bio izgubljen i pun nedoumica i strahova pred odlaskom. Sretno svima!